google-site-verification: googleb526c576c4c16d2b.html

Ekologija | Žućo glas savjesnih građana!  

 

U našoj građanskoj inicijativi riječ ekologija dobiva novo i produbljeno značenje te postaje način života za 21. stoljeće u kojemu svaki pojedinac postaje odgovorna i važna jedinka u složenom procesu spašavanja prirode i svih njezin resursa. Ne postoje iznimke, zadaća nam je ista, a odgovornost pojedinca postaje životni nazor u kojemu iznad svega cijenimo prirodu.

DONIRAJ ZA ŽUĆU
POSTANI ŽUĆO REDNDŽER
POSTANI JEDAN OD NAS
PRIJAVI EKOLOŠKU HULJU

Priroda

Nažalost svakodnevno svjedočimo nehumanim devastacijama prirodnih vrijednosti i bogatstava u svakom smislu: pretjerane eksploatacije prirodnih resursa, zagađenja zraka i tla, uništavanja okoliša i stvaranja otpada uzrokovanih materijalističkim načinom života koji nas tjera na pretjeranu potrošnju (hrane, odjeće i obuće, elektronske opreme, lijekova, itd.). Kao posljedica ovakvog načina života stvaraju se beskonačne količine otpada koje više nisu ni skrivene od naših pogleda, već su toliko velike da nam se doslovno nalaze pred vratima. Ovakvom odnosu prema prirodi treba se hitno stati na kraj kako se ne bismo ugušili u vlastitom smeću. Građani još uvijek nisu svjesni koliko nam je svima kvaliteta života narušena zbog neskladnog odnosa prema prirodi. Zalažemo se za edukaciju od malih nogu, ali i za oštre sankcije prema građanima koji ne poštuju prirodu. Samo savjesnim i odgovornim odnosom prema prirodi možemo prekinuti put uništenja kojim smo krenuli. Hitno nam je potrebna radikalna promjena i promjena životne paradigme u kojoj će nam okoliš i priroda postati saveznici za bolju kvalitetu života, a ne sredstvo za eksploataciju i zaradu. Žućo želi doprijeti do što većeg broja savjesnih građana kako bismo zajedničkim snagama započeli promjene koje su od životne važnosti za sadašnje i buduće generacije.

Prirodni resursi

Prirodna bogatstva našeg podneblja najvrjedniji su resurs koji imamo i najveći zalog za zelenu i održivu budućnost. Ugrožavanjem prirodnih bogatstava ugrožavamo sebe i buduće naraštaje. Svakodnevno svjedočimo zagađenju mora, onečišćavanju priobalja, a u posljednjih godinu dana i nesnosnom smradu iz ŽCGO Kaštijun. Navedeni problemi samo su kap u moru krivih politika u posljednjim desetljećima, koje nažalost utječu na naše duševno i fizičko blagostanje na najgori mogući način. Smatramo da bez konkretnih mjera i ispravka pogrešnih politika nema razvoja ni u kojem pogledu – ni gospodarskom, ni ekonomskom, ni turističkom. Riječ ”održivo” postala je poštapalica kojom se rado koristimo, ali trebamo se zapitati želimo li zaista biti održivo društvo ili nazadni pojedinci kojima je na prvom mjestu osobni boljitak i bogaćenje, a na posljednjem mjestu prioriteta društveno dobro i funkcionalna zajednica koja brine za svoje najslabije članove (djecu, bolesne, stare ljude..). Stvarajući savjesnog i odgovornog pojedinca, možemo i moramo utjecati na očuvanje svojih prirodnih bogatstava i resursa. Sačuvati čisto more, vodu, zrak i tlo naša je zadaća i misija. Pred nama je velika i dugotrajna borba iz koje savjesni građani moraju izaći kao pobjednici. Znamo da prirodne resurse treba naučiti cijeniti kao izvor dobrog i kvalitetnog života, a edukacija mladih naraštaja bit će naš prioritet. Djeca svuda oko sebe moraju vidjeti samo pozitivne primjere odnosa prema prirodnim bogatstvima jer jedino će tako naučiti sami cijeniti najvažnije – prirodu.

Ekološki problemi u Hrvatskoj

Političke elite u našem društvu samo se deklarativno bave rješavanjem ekoloških problema, ne želeći shvatiti važnost koju političke strukture imaju u oblikovanju zelene budućnosti. Lista ekoloških problema u Hrvatskoj vrlo je duga, a prvo mjesto na toj listi zasigurno drže loš sustav gospodarenja otpadom na razini cijele RH (uz rijetke svijetle primjere manjih gradova i općina) te nedovoljna zaštita Jadranskog mora kao našeg najvrjednijeg resursa. Još ističemo loše upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode (npr. katastrofalno smanjenje ribljeg fonda u NP Brijuni zbog krivolova, prevelika opterećenost zaštićenog krajobraza Kamenjak osobnim vozilima u ljetnoj sezoni), pretjerana sječa šuma u komercijalne svrhe, katastrofalni problem divlje gradnje (samo na području Istre svjedočimo tisućama i tisućama ilegalno izgrađenih objekata, bez prateće infrastrukture). Ovi problemi nažalost samo su vrh sante leda, a u borbi protiv takvih postupanja s prirodnim resursima mali se čovjek najčešće osjeća frustrirano i nemoćno. Zato je Žućo i nastao – kao prirodni ljudski odgovor na frustraciju savjesnog pojedinca. Znamo da samo zajedno možemo rušiti zidove korupcije, nepotizma i pogodovanja krupnom i sitnom kapitalu. Dat ćemo sve od sebe kako bismo barem pokušali riješiti goruće ekološke probleme. Ujedno smo svjesni da u Žućinoj priči vrijedi onda stara izreka – Misli globalno, djeluj lokalno. Djelujemo lokalno, prateći što se zbiva u svjetskim ekološkim trendovima.

Cirkularna ekonomija

U posljednje se vrijeme često susrećemo s pojmom cirkularne ekonomije. Pojam obuhvaća sustav koji je izgrađen na smanjenju, ponovnoj uporabi i recikliranju jer se otpad smatra vrijednim resursom. Rabljeni i pokvareni proizvodi mogu se popraviti i ponovo upotrijebiti, a neki se proizvodi mogu ponovno izravno upotrijebiti. Sve ostalo može se reciklirati. Mi u Žući smatramo da područje Pule i okolice još nije ni blizu cirkularnoj ekonomiji te da se s ovakvim oblicima ekonomije kasni već najmanje dva desetljeća u odnosu na zelene trendove drugih zemalja. Pula se tek u posljednjih nekoliko godina okreće sustavima reciklaže, što je za jedan relativno razvijen grad u naprednoj regiji ogroman nedostatak. Svjedočimo i pulskim kvartovima u kojima još nema posuda za odvojeno odvajanje otpada. Kao što uvijek ističemo, naša je kultura smanjenja, ponovne uporabe i recikliranja otpada još uvijek na vrlo niskim razinama. Smatramo da se ovakvi trendovi pod hitno moraju mijenjati, a kvalitetne promjene nema bez edukacije svih građana. Do sada su postojali pokušaji edukacije i informiranja građana Pule (postoje i dalje), ali su nedovoljno dobro osmišljeni i kratkoročni te se uglavnom svode na podjelu letaka s osnovnim informacijama o odvajanju otpada.

 

 

Ekološki problemi

Nažalost svaka ljudska jedinka u suvremenom svijetu postaje jedan mali ekološki problem za sebe jer stvara otpad, troši resurse i koristi enormne količine plastike (ambalaža, plastične boce, vrećice, jednokratna plastika, itd.) u svakodnevnom funkcioniranju. Mi u Žući svjesni smo da je svatko od nas dio problema i zato smatramo da samo zajedničkim promišljanjem i suradnjom možemo pronaći rješenje ekoloških pitanja. U ovom promišljanju i djelovanju moramo sudjelovati svi bez iznimke, kako bismo napokon formirali zelene politike za budućnost koje ćemo usvojiti na svakodnevnoj životnoj razini. Čeka nas dug i naporan put promjena i prilagodbe, ali to je jedini ispravan način kojemu ne pronalazimo alternativu. Zanimaju nas rješenja i znamo da je svaki ekološki problem izazov s kojim se mora suočiti svatko od nas. Ne možemo i nećemo prihvatiti zaostale načine razmišljanja (”To nije moje smeće”, ”Baš me briga za recikliranje”, ”Komplicirano mi je odvajati otpad”, itd.) te ćemo se u svojim nastojanjima boriti za progresivne ideje 21. stoljeća u kojemu je svaki pojedinac bez iznimke savjestan prema okolišu i prirodi te na takav način djeluje na svoju okolinu i ljude oko sebe. Važna nam je podrška lokalne zajednice te ćemo se truditi doprijeti do što većeg broja građana kako bi svatko od nas u budućnosti bio Žućo – savjesni građanin.

Ekologija za djecu

Učenje djece zdravim ekološkim navikama naša je glavna zadaća. Od malih nogu djecu moramo učiti da misle zeleno te poštuju i vole prirodu. Još u predškolskom razdoblju djecu se uči pozitivnim ekološkim navikama, a ovo se važno podučavanje nastavlja i tijekom škole. Mi u Žući smatramo da su najveći problem odrasli, koji nažalost svojim lošim primjerima i neodgovornim ponašanjem djeci šalju izuzetno negativne poruke. Dakle, dijete već u vrtiću, a zatim i u školi uči osnove recikliranja i smanjivanja otpada, ali veliki trud svih uključenih u odgojno – obrazovni sustav gubi smisao ako djeca ispred zgrada ili u svojim kvartovima vide svaki dan loše primjere nerazvrstavanja otpada i neodgovornog bacanja smeća izvan posuda, zatim odlaganja krupnog otpada tamo gdje mu nikako nije mjesto. Problem su i škole i vrtići koji uče djecu svemu što je važno za prirodu, ali s druge strane nedovoljno odvajaju otpad u svojem svakodnevnom funkcioniranju. U edukaciju najmlađih generacija trebaju obavezno biti uključene sve razine upravljanja, od mjesnih, preko lokalnih i gradskih, i naravno županijskih i državnih. Bez sinergije cijelog društva u odgoju zelenih generacija rezultati neće nikada biti na dovoljno visokoj razini koja će nam omogućiti čišću, ljepšu i zdraviju budućnost. Važni i vrijedni projekti u odgajanju mladih za zeleno razmišljanje ne smiju biti iznimka zasnovana na entuzijazmu pojedinaca, već naša svakodnevna obaveza za kvalitetno promišljanje budućnosti.